Nezavisna Studentska Inicijativa
Nezavisni APURI
Fotografije sa blokade
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Blog
četvrtak, prosinac 3, 2009
Studentski pokreti u povijesti pamte daleko veće žrtve od vrijeđanja, u skladu s ciljevima pobuna i političkim trenucima i sistemima u kojima su se odvijali. (…) Ovo je zemlja u kojoj su mediji uglavnom zatvoreni za ozbiljne, pametne i argumentirane teme, a zaradu ostvaruju na tuđim toplesima, smaku svijeta, astrologiji, dvoglavim daždevnjacima i ostalim čudovištima iz svijeta politike, zabave i sporta.


Smatrajte slobodno ovo pismo konfliktom interesa budući da koristim privilegirani status novinara kako bi vas upozorila na nešto u što je uključen član moje obitelji. Mislite, uostalom, što god hoćete o ovome što pišem, važno je jedino što ćete napraviti.


Moj sin je odličan student treće godine dvopredmetnog studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sve ispite daje u ljetnom ispitnom roku, s prosjekom ocjena 4,6.

Za njega je studiranje besplatno.

Moj sin je dio familije u kojoj je profesorski i intelektualni rad najčešće zanimanje unatrag četiri generacijska koljena.

Moj sin za 18. rođendan nije dobio automobil i nema skupi mobitel.

Ne znam poznajem li ga još uvijek dovoljno – budući da je u međuvremenu postao odrasla osoba - ali gotovo sam uvjerena da takvih želja i nema.

Za razliku od novinarskog dijela najbliže obitelji, jako je pristojan i tih.

Posve sam sigurna da u studentskim aktivnostima ne sudjeluje u prvim redovima, da ne traži medijsku pažnju, niti zaziva incidente, već da potiho uživa u tome što je dio pokreta jedne generacije u koji vjeruje.

Spreman je satima argumentirati zašto je financiranje studiranja ovisno o normiranju studentskog učinka neutemeljeno, nepravedno, neznanstveno i protivno osnovnoj ideji obrazovanja kao prava.

Mnoge njegove kolege s fakulteta koji također sudjeluju u blokadi osobno poznajem, i mogu jamčiti da su slični.

Dakle, potpuno je netočno da u studentskim prosvjedima sudjeluju propali i zapušteni đaci, nasilni ideolozi, marksistički provokatori s dreadlocksima i ostala studentska stoka sitnog zuba, kako to Vašoj Vladi skloni mediji prikazuju.

Ne bih se zgrozila ni nad takvim 20-godišnjacima, dapače, no to je neka sasvim druga priča.

Svaki dan doma razgovaramo o studentskoj blokadi, pri čemu ga uvjeravam da je ovaj put treba obustaviti, no i to je neka sasvim druga priča.

Ono što želim reći je sljedeće: u utorak navečer sam gledala televizijske reportaže o mirnom prosvjedu ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te sam imala prilike vidjeti kako neki djelatnici ministarstva gaze studente, udaraju ih cipelama, pljuju i viču “stoko” i “marvo”.

Ništa posebno: studentski pokreti u povijesti pamte daleko veće žrtve od vrijeđanja, u skladu s ciljevima pobuna i političkim trenucima i sistemima u kojima su se odvijali.

Unatoč tome, osjetila sam nelagodu, a zatim bijes kakav ne pamtim u svojoj novinarskoj karijeri.

Osim zato što se na mjestu pljuvanja nalazio i moj sin, za takvu reakciju imam još neke razloge.

Ovo je zemlja politički, kreativno i intelektualno toliko pasivnog naroda da se praktički može smatrati mrtvim.

S druge strane, ovo je zemlja u kojoj se desetljećima izmjenjuju razne vlasti kojima je prvenstveni cilj krasti, potplaćivati, zaobilaziti sva civilizacijska i civilizirana ponašanja, uništavati javni sektor, urbanizam, zdravstvo, obrazovanje i sve ostalo, na sve moguće dostupne načine.

Ovo je zemlja u kojoj su mediji uglavnom zatvoreni za ozbiljne, pametne i argumentirane teme, a zaradu ostvaruju na tuđim toplesima, smaku svijeta, astrologiji, dvoglavim daždevnjacima i ostalim čudovištima iz svijeta politike, zabave i sporta.

Ovo je zemlja u kojoj ništa inteligentno i profinjeno ne može dobiti prednost.

Stoga se većina pristojnih i obrazovanih ljudi slaže da odavno nije bilo tako pozitivnog pokreta kao što je studentska blokada, ona koja se dogodila na proljeće.

Po meni, ona je ove jeseni u nekoliko dana izgubila smisao zahvaljujući medijima koji su od studenata napravili lakrdijaše i probisvijete, ne znajući o čemu pišu. Naročito je izgubila smisao kada je u važnom mediju, koji Vam je blizak i sklon, osvanuo ovakav naslov: “Prekinite terorizirati one koji žele učiti”.

Taj apel, ma koliko sramotan bio, govori da se studenti trebaju povući iz prostora javnog djelovanja budući da javnost ne mari za ono što žele poručiti.

Ideje nisu nužno bolest koja se širi zarazom.

Ako ste tako odlučili, nemojte im dati ništa od onoga što traže: organizirajte školstvo i obrazovanje na loš i neproduktivan način do vječnosti. Poskupljujte ga ako želite.

Neka srednjoškolci za deset godina na upitnicima iz opće kulture odgovaraju da je Marx bio bradati pripadnik Mihajlovićevih hordi.

Maknite ih sa svojim policijskim oficirima s pločnika gdje jednom u 20 godina smetaju prolaznicima.

Međutim, dopustite li da činovnici jedinog ministarstva formalno zaduženog za obrazovanje djece pljuju po studentima i da ih nazivaju stokom, garantiram Vam da ste otkrili način kao da sve upropastite, pa čak i ono čega više uopće nema.

Ovakvo ponašanje još jednom govori da u Hrvatskoj ne postoji - ili je nebitan - sukob različitih mišljenja ili ideologija, već da hrpa neodgojenih i neobrazovanih divljaka iz državne uprave zlostavlja sve što miriše na ideju građanskog društva, te da povod može biti i to što su taj dan na dva sata zakasnili na ručak.

Uvjerena sam da bi dvosatno čekanje da se dosadne pubertetlije zasite prosvjeda bilo najplemenitiji gubitak vremena koji su ikada napravili na svom poslu.

Saberite se, gospođo Kosor, a onda prihvatite činjenicu da na dublje dno od ovoga ne biste smjeli pasti, ma koliko Vam se to činilo jednostavnim.

Objasnite Vašim činovnicima da oporavak ove zemlje počinje s pristojnošću i osjećajem poniznosti prema svakoj obavezi koju Vam je narod povjerio. Pored silnih novaca, dakako.

Ne pljujte po studentima jer će Vam se to vratiti u lice.

nezavisni-apuri @ 04:08 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
petak, studeni 27, 2009
26 plenum Akademije primijenjenih umjetnosti održan je 27.11.2009 u 17 h.

Iznesen je izvještaj o protekla 24 h, te su pročitani zaključci sa izvandredne sjednice Vijeća Akademije održanog 27.11.2009. na temu prijedloga NSI APURI.

Prijedlozi NSI APURI nisu u potpunosti prihvaćeni. Zaključci Vijeća Akademije su znatno izmjenjeni prijedlozi NSI APURI te kao takvi jednoglasno prihvaćeni od strane prije navedenih.

Nakon toga plenum je prešao na sljedeću točku dnevnog reda, izlaganje i rasprava o daljnjem modelu djelovanja NSI APURI. Ponuđena tri modela produkt su rasprave radne skupine a glase:

1. Daljnje provodjenje blokade
2. Podrška studentskoj inicijativi za besplatno obrazovanje (izglasavanje deblokade time i prihvaćanje zaključaka izvandredne sjednice Vijeća Akademije)
3. Deblokada

Nakon glasanja plenum je odbio prvu i treću točku te je druga točka stupila na funkciju.
 
Zaključci izvanredne sjednice Vijeća Akademije su sljedeći:

1. iako postoji želja studenata , omogućit će se u sklopu nast. programa realizacija pojedinih projekata pod mentorstvom profesora, pri čemu se teme radova/ projekata mogu određivati u svrhu doprinosa u svrhu širenja svijesti o ciljevima neavisne studentske inicijative za besplatno školovanje
2. nastavnici će podržavati ideje o suradnji vezano za izvedbeni program i pojedine projekte koji bi pomogli u širenju svijesti o idejama studentskih prosvjeda
3. omogućiti korištenje Akademije 24 h u dogovoru sa profesorima koji bi studentima pomogli i radili na zahtjevnom projektu koji iziskuje 24-satni angažman. Isto tako, rad na takvom projektu bi podrazumjeva korištenje svih resursa i, pa tako i prostoriju kuhinje ako to realizacija projekta zahtjeva
4. Nastavnici će podržati i sudjelovati u pronalaženju novih, kreativnih, načina i iskazivanja prosvjeda
( DIREKTNE DEMOKRACIJE MI, NA OVO SMO PRISTALI )

Posljednja točka dnevnog reda toga dana odnosila se na prijedlog provedbe ankete među studentima APURI. Anketa bi trebala dati uvid u informiranost i zainteresiranost  za ciljeve nezavisne studentske inicijative protiv komercijalizacije obrazovanja.
Provedba ankete je sljedeća:
- tokom subote 28.11 sastanak radne skupine u zgradi APURI
- ponedjeljak 30.11 u 8.00 h sastanak radne skupine i utančavanje teksta ankete
- od ponedjeljka do petka distribucija ankete
- ponedjeljak 7.12 od 8.00 sastanak radne skupine s ciljem analiziranja provedene ankete
- utorak 8.12 PLENUM !!!!!!

Prijedloge za provedbu pitanja ankete možete slati do ponedjeljka 28.11na mail

Dobrodošli su svi na radne skupine, naročito studenti APURI!

OBRAZOVANJE;
PRAVO, NE PRIVILEGIJA
nezavisni-apuri @ 21:00 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
napomena:  zbog tehničkih problema u srijedu, 25. studenog 2009. , nismo mogli objaviti izvještaj s 24.og plenuma NSI APURI na kojem je izglasana blokada APURI na sljedeća 24 sata.

25. plenum Akademije primijenjenih umjetnosti održan je u četvrtak, 26. studenog 2009., s početkom u 17:00 sati.

Podnesen je izvještaj o protekla 24 sata i prvoj noći blokade, koja je prošla bez ikakvih problema.

 U podne su dva predstavnika studenata bili pozvani na dogovor s dekanom o daljnjem tijeku blokade, koji je izrazio želju za suradnjom te predložio stvaranje studentskog prijedloga koji će u petak, 27. studenog 2009., biti tema izvanredne sjednice Nastavničkog vijeća. Nakon toga je bila održana višesatna radna skupina koja je raspravljala o dva pitanja: daljnjem načinu provođenja blokade te aktiviranju i informiranju ostalih kolega.

Prijedlog koji je radna skupina sastavila sastojao se od tri točke:

1. privremena prilagodba nastavnog programa
2. neevidentiranje dolazaka studenata
3. 24/7 dostupnost Akademije te rada na istoj

Plenum je potom glasao o prijedlogu, te je izglasano stavljanje tih točaka u studentski prijedlog koji će sutra biti dan na glasanje na izvanrednoj sjednici Nastavničkog vijeća.

Nakon toga je izglasan daljnji nastavak blokade za sljedeća 24 sata.

Izglasani su koordinatori za sljedeća 24 sata i moderatori za sljedeći plenum.
Plenum je zaključen u 18.52.
nezavisni-apuri @ 04:02 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, svibanj 27, 2009
Proslijeđujemo link na zamolbu kolege iz Osijeka:

http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=19808

i još jedan :

http://www.index.hr/vijesti/clanak/esexy-cengic-uhvacen-u-lazi-iliti-dobro-je-biti-sef-studentske-udruge/435319.aspx
nezavisni-apuri @ 09:28 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, svibanj 22, 2009
Preuzeto sa RTL Vijesti (http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=7881)


KUPUJMO HRVATSKO

Studenti se "prodavali" s bar kodom na čelu

Još jednim performanceom studenti pokušavaju skrenuti pozornost na svoju borbu za besplatno obrazovanje. Dosad je peticiju potpisalo sto tisuća građana.

ZAGREB - Studenti riječkoga Filozofskog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti, poduprli su zagrebačke kolege peformanceom na Trgu bana Jelačića, u sklopu kojeg su prolaznicima "nudili" studente po cijeni prosječne godišnje školarine.

Pod sloganom "Kupujmo hrvatsko!" i "Znanje se može kupiti novcem", građani su mogli "birati" između dvadesetak studenata po 10 tisuća kuna, koji su, s bar kodovima nacrtanima na čelu, ležali na podu i pjevali o besplatnom obrazovanju.

Tom "proljetnom akcijom" želimo ponovno naglasiti da obrazovanje nije roba i da znanje nije na prodaju, a bar kodovi govore o tome da smo svi na tržištu, rekao je jedan od riječkih studenata.

Isti performance održan je prije desetak dana i na riječkom Korzu. Filozofski fakultet u Rijeci prekinuo je 17. svibnja blokadu, a Akademija primijenjenih umjetnosti, kako su rekli, još je u blokadi.

Performance se održao kod mjesta na kojem se u proteklih tridesetak dana potpisuje peticija za pravo na besplatno školstvo, kojom je dosad prikupljeno gotovo sto tisuća potpisa u nekoliko hrvatskih gradova, od čega oko pola u Zagrebu, izvijestili su studenti.

Na sinoćnjem plenumu studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu izglasan je nastavak blokade tog fakulteta.

Piše: M.K.S./HINA

nezavisni-apuri @ 15:12 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, svibanj 21, 2009
Dana 21. svibnja izglasan je nastavak blokade na Akademiji primijenjenih umjetnosti.
nezavisni-apuri @ 23:36 |Komentiraj | Komentari: 0
Točno mjesec dana nakon početka studentskih blokada sveučilišta diljem Hrvatske, oglasio se ministar visokog obrazovanja Dragan Primorac.  U suradnji sa Radiom 101, H-alter prenosi sinoćnji ministrov intervju sa Zrinkom Vrabec Mojzeš. 

Na adresi http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/slusajte-radio-dragan možete poslušati snimku dotičnog ministra u trajanju od sat vremena.
nezavisni-apuri @ 15:55 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, svibanj 20, 2009
Nakon uobičajenih pregleda vijesti  predani su zaključci sa sjednice Vijeća održanog 20.svibnja 2009.:

1. Vijeće prihvaća temeljne vrijednosti izražene studentskom blokadom, koje se tiču statusa, mogućnosti i ravnopravnosti studenata/studentica. Krajnji cilj trebao bi biti ravnopravno i slobodno studiranje svih građana/građanki.

2. Za realizaciju navedenih ciljeva potrebno je kreirati nove organizacijske i medijske oblike, te predlažemo da studenti predlože nove oblike trajnog kreativnog raspravljanja i odlučivanja o njihovom statusu i studiju općenito.

3. Nastavnici, putem ovog Vijeća, obvezuju se da će svojim autoritetom, znanjem i statusom, zajedno sa studentima, aktivno nastojati na uspostavi primjerenog sustava visokoškolskog obrazovanja.

4. Spremni smo pružiti podršku u realizaciji ostvarivanja studentskih zahtjeva, sukladno odlukama plenuma.

5. Nastava u ljetnom semestru ak.2008./2009. godine produžuje se u trajanju od dva tjedna od predviđenog za one predmete za koje nastavnici procjene da nije moguće ispuniti program unutar redovitog rasporeda nastave.

Nadalje, razvila se  rasprava o programu Akademije u slučaju deblokade te rasprava o blokadi/deblokadi. Spominjano je "zaleđivanje" blokade te ostale radikalne i alternativne metode. Poziva se na deblokadu iz "praktičnih" razloga.

Uslijedilo je ponovno izglasavanje blokade a potom koordinatori.

Najavljen je odlazak nekolicine studenata u Zagreb čime će pružiti podršku FFZG te doprinijeti borbi za besplatno obrazovanje; radi istog vrijeme održavanja plenuma premješta se na 16:00 za 21.svibnja.

Također je najavljena petominutna reportaža HRTa u slijedećim danima te izložba na Bačvicama i suradnja sa splitskom akademijom.
nezavisni-apuri @ 20:11 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Povodom neistinitih informacija koje objavljuje HRT u svojim prilozima, dužni smo demantirati tvrdnju da je FFZG jedini fakultet u Hrvatskoj na kojem se još blokira nastava.
Naime, 19.svibnja snimljen je prilog prikazan na Županijskoj panorami (gdje se spominje Akademija koja je u blokadi) a u daljnjim vijestima dana spominje se  samo Filozofski fakultet u Zagrebu.
Najava za večerašnji Dnevnik također ne spominje Akademiju primijenjenih umjetnosti kao još jedan fakultet u Rijeci koji je još u blokadi.
nezavisni-apuri @ 18:41 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
Dana 20. svibnja 2009., na 21. plenumu NSIZBO APURI izglasana je 24-satna blokada.
nezavisni-apuri @ 18:38 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, svibanj 19, 2009
Organizatorica: mr.art. Darija Žmak, viša asistentica

15:30 - APU, Katedra za kiparstvo, kabinet br. 7

Plesačice Video dance performansa:
Ivana Kalc
Sanja Josipović



IVANA KALC (Linz/Rijeka)
Rođena 16.4.1980. u Rijeci. Od 2001. članica je Prostor+, u sklopu koje započinje svoju plesnu edukaciju. Nastavlja 2004. na SEAD-u (Salzburg Experimental Academy Of Dance, Austrija) i 2005. na privatnom sveučilištu Anton Bruckner (Institute for Dance Arts, Linz, Austrija). U Rijeci studira germanistiku i povijest. Od 2006. bavi se video medijem (kratkim filmom Footwork osvaja nagradu na festivalu Debutnale u Linzu). Od 2007. pedagoški djeluje u Linzu. Kaoplesač i koreograf djelovala većim dijelom u Austriji, a u Hrvatskoj u sklopu produkcija Prostor+ (predstave na specifičnim lokacijama, Trsatske stube i DDR/Dobrodošli u Rijeku).

SANJA JOSIPOVIĆ iz Rijeke plesom se bavi već 15 godina (Labis, Koraki, Plesni Art Laboratorij), te je sudjelovala u mnogim plesnim predstavama i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno studira suvremeni ples na ABU, Linz, Austrija.
nezavisni-apuri @ 13:42 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
12:30
Radna skupina - Bauhaus

14:00
Predavanje dr.sc. Dražena Šimleše sa Instituta Ivo Pilar i  je prijedlog da se predavanje održi za vrijeme plenuma ili prije performansa. Predavanje na temu kako su počele blokade, u hrvatskoj i svijetu, zašto blokada i što nakon nje itd. - Bauhaus

15:30
Video dance performans i video dance projekcije suvremenih i plesnih kazališnih grupa
APU, Katedra za kiparstvo, kabinet br. 7

17:00
PLENUM
Bauhaus
nezavisni-apuri @ 12:10 |Komentiraj | Komentari: 0
19. plenum Akademije primijenjenih umjetnosti održan je 18. svibnja s početkom u 17:00 sati izvještajem o proteklih 24 sata i vijesti iz Hrvatske. Slijedila je projekcija kratkog video uratka studentica s APURI na temu blokade.

Slijedeća točka dnevnog reda bila je izvještaj s radne skupine i prijedlog osnivanja studentskog sindikata kao jednog od alternativnih načina borbe. Donesen je prijedlog da Akademija dizajnira logo/znak sindikata.

Za utorak, 19.5. najavljeno je predavanje dr.sc. Dražena Šimleše sa Instituta Ivo Pilar i  je prijedlog da se predavanje održi za vrijeme plenuma ili prije performansa. Predavanje na temu kako su počele blokade, u hrvatskoj i svijetu, zašto blokada i što nakon nje itd.

Pojavilo se pitanje "alternativne blokade" i prijedlog "političke ocjene" o kojoj se žustro raspravljalo i zaključilo da prijedlog ode u daljnju razradu.

Prijedlog Dana D-Blokade, dokument detaljno razrađen na radnoj skupini koji će bit poslan učiteljskom vijeću APURI, Plenum je izvrsno prihvatio uz izjave profesora koji smatraju da će vijeće to sasvim sigurno prihvatit. Dao se prijedlog da se točka koja se tiče noćenja i 24-satnog rada akademije da na razmatranje na slijedećoj radnoj skupini.

Plenum je nakratko skrenuo s teme raspravom o problemima Akademije; materijal, portir, zapošljavanje osobe za nabavku materijala itd.

Iznesen je prijedlog pješačenja iz Rijeke u Zagreb kao podrška FFZG donesen na FFRI. Krenulo bi se u petak ujutro, planirani dolazak u Zagreb bi bio za 4 dana. Plenum je podržao i prijedlog studenta APURI da se pozove sve fakultete u Hrvatskoj da se organizirano autobusima putuje u Zagreb i glasno ponovi zahtjeve studenata pred zgradom Ministarstva.

Plenum je izglasao blokadu i odabrao kordinatore i moderatore za slijedeća 24 sata.
nezavisni-apuri @ 11:18 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, svibanj 18, 2009
Dana 18. svibnja 2009., na 19. plenumu NSIZBO APURI izglasana je 24-satna blokada.
nezavisni-apuri @ 19:14 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
18. plenum Akademije primijenjenih umjetnosti održan je 17. svibnja s početkom u 17:30 sati. 

Najprije je nastupio izvještaj o proteklih 48 sati i vijesti iz Hrvatske. Slijedio je izvještaj s radne skupine te rasprava i prijedlozi u vezi s daljnjim akcijama.

Raspravljalo se o alternativnim metodama blokade i o budućem radu Akademije. Prijedlozi su da se „nametne“ program blokade (za besplatno obrazovanje) u sklopu nastave, da se blokada više politizira, da se poduzmu neke uočljivije mjere te naposljetku da se radi na općenitom napretku unutar ustanove bez obzira na ishod blokade. Ti i drugi prijedlozi su otvoreni za razvoj na radnoj skupini koja se odrzava svaki dan u 12:30 u Bauhausu.


Nakon toga izglasavala se blokada/deblokada gdje je, s jednim glasom protiv i dva suzdržana, izglasana blokada.


U vezi s plenumom dan je i prijedlog da se oni koji su suzdržani ili protiv također jave za vođenje plenuma. Naposljetku su izglasani kordinatori i plenum je završio u 19 sati.  

nezavisni-apuri @ 12:05 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, svibanj 16, 2009
Druga u nizu izložba Studenata Nezavisne Inicijative APURI otvorena je performansom "barkod". Cilj je privući što veći broj zainteresiranih te drugim (likovnim) jezikom osvijestiti javnost o ovom globalnom problemu i našoj borbi, imajući na umu da se radi o dalekosežnim posljedicama kojima je neophodna intervencija.


Izložbi studenata su kao potpora prisustvovali :

  • Progettezero + (ITL) performans Peaches
  • Plamena Šarlija - član HDLU Zagreb i HDLU Istre.
  • Ksenija Orelj i Dijana Zrilić– kustosice MMSU
  • Davor Mišković – prof. FFRI
  • Tomislav Brajnović – akad.slikar asist. pri APURI
  • Robert Sošić - akad.slikar
Fotografije će biti naknadno objavljene.

nezavisni-apuri @ 17:41 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nezavisni-apuri @ 15:05 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
  ”Ovim bih htio izraziti svoju podršku i zahvalnost za stajalište koje ste zauzeli kako biste obranili svoje temeljno ljudsko pravo od udružene globalne diktature.

Potpuno ste u pravu kad tvrdite da se to, protiv čega protestirate, događa posvuda u svijetu, za što postoji razlog – globalna mreža tajnih društava i povezanih organizacija koje nameću orvelovsku agendu diljem svijeta.

U Velikoj Britaniji danas studenti završavaju svoje obrazovanje s dugovima od desetak tisuća funti zbog izdataka zbog kojih su se morali zadužiti u bankama kako bi platili školovanje.

Upravo je to ono što sustav želi – kontrolu nad mladim ljudima koji se od najranije dobi zadužuju i prisiljeni su služiti sustavu kako bi otplatili novac koji mu duguju.

Naravno, oni iz bogatih obitelji nemaju takav problem budući da školovanje plaćaju njihovi roditelji. Međutim, ostali su prisiljeni na dug korumpiranim i manipulantnim bankama.

Svijet treba više ljudi kao što ste vi – milijarde takvih – koji imaju hrabrost i predanost pravdi da kažu DOSTA, nećemo više prihvaćati pravila birokratskih diktatora.

Čestitam svim uključenima i želim vam puno uspjeha”.

David Icke

nezavisni-apuri @ 14:13 |Komentiraj | Komentari: 0

S veseljem Vam donosimo tekst koji je osvanuo na mailu Autonomnih Studenata Rijeka. Ovog je puta riječ o Gordani P. Crnković. Za one neupoznate s njenim likom i djelom, obratimo se nekolicini uz sam tekst priloženih rečenica: Autorica je diplomirala na odsjecima Komparativne književnosti i Filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje joj je diplomski mentor bio profesor Milivoj Solar. Magistirala je i doktorirala na sveučilištu Stanford, SAD, i radi kao izvanredna profesorica na odsjecima Komparativne književnosti, Slavistike, Filmskih studija, i Programa književne teorije i kritike na sveučilištu države Washington u Seattleu, SAD. Kroz sljedeće nas redove (d)očekuju izrazito zanimljive refleksije što kao takve približuje tamošnju situaciju pojmljenu kroz njeno vlastito građansko i akademsko iskustvo, ujedno povlačeći analogije – uz ukaz na potencijalne nedaće, no i solucije – s hrvatskom gospodarsko-političkom situacijom, dotičući se trenutno gorućeg pitanja prava na besplatno obrazovanje, no i širih društvenih tokova simptomatično proizašlih iz postavki suvremenih tokova kapitala. Zahvaljujemo autorici, uz želju ugodnog i konstruktivnog (iš)čita(va)nja.

Javljam se sa sveučilišta države Washington u Seattleu (University of Washington, Seattle), s velikom podrškom studentima u njihovoj akciji i zahtjevima! Budući da radim na državnom, a ne privatnom sveučilištu u Americi, dakle, na sveučilištu koje bi trebalo biti financijski dostupno studentima koji su građani države Washington, i koje je po tome slično našim državnim fakultetima, htjela bih predložiti nekoliko ličnih opservacija onoga što se ovdje dešava, s nadom da bi ta informacija možda mogla biti od koristi studentima na Filozofskom fakultetu i općenito studentima i drugima uključenima u ovu akciju.

University of Washington je veliko državno sveučilište s oko 40 000 studenata i s glavnim kampusom u Seattleu, na kojem su smještene razne discipline (npr. medicina, pravo, te unutar „College of Arts and Sciences“ humanističke discipline, društvene i prirodne znanosti, te umjetničke akademije). Financiranje je složeno, ali što se tiče „Collegea“, jedan dio novca dolazi od federacije (kroz razne stipendije, dakle, od američkih poreznih obveznika), jedan od države Washington (dakle, od ljudi koji tu žive, kroz tzv. „sales tax“, ili porez na kupovine), zatim od korporacija, privatnih fondacija, školarina studenata itd. Studentima u plaćanju školarine pomaže složena struktura, isto financirana s raznih strana, koja u sebi ima stipendije (bespovratna financijska pomoć), tzv. „dobre kredite“ (dakle, s minimalnim kamatama), te „need-based financial aid“ ili financijsku pomoć baziranu na potrebi. Ta financijska pomoć se pak sama određuje po imovinskom stanju njezine/njegove obitelji: ako nečija obitelj ima više (prihoda i posjeda), student dobiva manju pomoć ili ne dobije ništa, a oni koji imaju manje dobiju veću pomoć. Budući da tradicionalno većina studenata, čak i većina onih koji žive u gradu studija, s početkom studija napušta svoje obitelji i počinje živjeti samostalno na kampusima i u studentskom smještaju, razlika između onih koji su imućniji i stanuju u mjestu studija, i onih koji su manje imućni i stanuju negdje drugdje, ovim se načinom stipendiranja smanjuje.

U zadnjih je par desetljeća došlo do promjene u financiranju sveučilišta s jedne strane i u financiranju studenata s druge. Sve manji udio novaca dolazi od federacije i države, a sve veći od strane korporacija i studentskih školarina. U isto je vrijeme podrška studentima smanjena tako da je promijenjen odnos između kredita i bespovratnih stipendija – sve je više kredita i to s većim kamatama, a sve manje stipendija. Neki od mojih talentiranijih i veoma marljivih studenata zbog dugova su posve odustali od studija. Drugima pak treba oko 8-9 godina da završe studije. Naime, studenti koji primaju financijsku pomoć obično moraju raditi uz studij da ispune uvjete te pomoći. Prije petnaestak godina moji su studenti radili 10 - 15 sati tjedno, a sada, da bi održali korak s rastućom cijenom studiranja, rade oko 25-30, pa čak i 40 sati na tjedan. To naravno uveliko produžuje trajanje studija jer često mogu upisati samo jedan kolegij po kvartalu (umjesto uobičajenih dva ili tri).

Nismo još dobili državni proračun za sljedeću godinu, no s obzirom na ekonomsku krizu u kojoj je SAD (i svijet), i to da su porezni obveznici ovdje isfinancirali s oko 800 milijardi dolara financijske institucije koje su uveliko i dovele do ovoga kraha (i koje sada mirno i profitabilno sjede na tim novcima), ljudi u upravi države Washington govore o nekih 14 – 17% povećanja cijene školarina za slijedeću godinu, i nekih 20 – 30% smanjenja državnog davanja (države Washington) za visoko školstvo.

Takav bi proračun još više povećao nužnost oslanjanja na privatne donore (korporacije ili privatne fondacije) i studentske školarine. Konzekvence su mnoge. Na primjer, povećano privatno, a pogotovo profitno financiranje znanosti, dovodi do promjene smjera znanstvenog rada i istraživanja, što onda po sebi može imati dalekosežne posljedice. (University of Washington je dobilo 4 ili 5 Nobelovih nagrada iz medicine u zadnja 2 desetljeća; promjena smjera bazičnog istraživanja u toj grani dakle, dovodi ne samo do lokalnih nego, zaista, i do posve globalnih posljedica.) Što se tiče studenata, oni će i plaćati više i sami trebati raditi više, što dovodi do toga da im studij, paradoksalno, može postati sekundarnim. Na poslu, naime, ne mogu nikako „zabušavati“, a na studiju su, uz redovan posao, često preumorni da sve odrade kako treba. Što se tiče nastavnog programa, budući da će sveučilište dobivati više novaca direktno od studenata, inicijativa je da se skupi što više studenata po kolegiju, pa bi im se moglo „gledati kroz prste“, popularnijim i lakšim kolegijima na koje se upisuje puno studenata. Sve zajedno, dakle, vodi tome da će i kvaliteta bazičnog rada „stvaranja novog znanja“ i kvaliteta predavanja tog znanja studentima, i opća dosljednost studija, vjerojatno ići na dolje zbog ovakve promjene financiranja. Nedavno sam čula o rezultatima istraživanja po kojima će generacija američkih dvadeset i tridesetogodišnjaka po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata biti manje obrazovana od generacija koje su joj prethodile: gledajući što se dešava na sveučilištu na kojemu radim petnaestak godina, to me nimalo ne iznenađuje.

Ne znam kako izaći iz ove situacije, ali neke su se stvari ovdje pojavile kao bitni elementi problema, pa su dakle i bitni aspekti mogućeg rješenja. A ti su pak problemi i rješenje možda relevantni i za hrvatsku situaciju.

Kao prvo, besplatno školstvo za studente, ali plaćeno od svih građana ili svih poreznih obveznika. Kad se ovdje u državi Washington ljudi van sveučilišta pitaju zašto jače ne podržavaju visoko školstvo (pa onda i naprave pritisak na odgovorna tijela da daju više novaca za školstvo), odgovori pokazuju da se visoko školstvo percipira kao stepenica za socijalni i materijalni uspon onih koji se obrazuju unutar toga sistema, ali se ne percipira i kao bitan element poboljšanja kvalitete života svih ljudi koji uplaćuju u taj sistem. Drugim riječima, ovdje je dobrano prekinuta veza između javnog školstva („public hire education“) i te javnosti, tj. društva („public“ u „public education“) kojemu bi to školstvo trebalo pripadati i pomagati. Visoko obrazovani ljudi bi – zvuči logično – trebali biti bitan element u stvaranju općenito obrazovanijeg, zdravijeg, zabrinutijeg, bogatijeg i ispunjenijeg društva. No ako to nije tako, ako se ti obrazovani ljudi, bez obzira na lične želje, dobrim dijelom zapošljavaju – ili javnost ovdje bar percipira da se oni zapošljavaju – u privatnim korporacijama koje pak rade prvenstveno za dobit svojih dioničara, dakle onih koji su u njih novce uložili, a ne u interesu društva, onda se gubi veza između društva i društvenog obrazovanja. Ako se netko recimo obrazuje za odvjetnika, on ili ona će možda raditi za društvene interese (ekološke, zdravstvene, zakonske, bilo koje), ali isto tako može raditi za razno razne privatne ili profitne interese koji pak mogu ići za ili protiv društvenih, no nikako nisu nužno identični širim društvenim interesima. Obrazovanja tog odvjetnika ili odvjetnice tako ljudima ne izgleda automatski povezano s općim poboljšanjem života svih u tom društvu koji bi to obrazovanje trebali platiti. Iako je situacija u Hrvatskoj vjerojatno na mnoge načine različita od ove u državi Washington, možda ni tu ne bi bilo loše pojasniti (te možda u nekim slučajevima i kreirati) vezu prava na besplatni studij i poboljšanja životne situacije za sve, sa svrhom dobivanja jasne i čvrste podrške ljudi koji to besplatno školstvo trebaju plaćati i zaista podržavati. (Da se o nadzoru načina trošenja državnog proračuna sada ne govori…)

Kao drugo, i samo postojanje principa da je više obrazovanje osnovno pravo svih, a ne samo privilegija onih koji to mogu platiti, od neprocjenjive je vrijednosti, i treba je čuvati i razvijati. U Americi sada, npr., ne postoji ideja zdravstvene zaštite ili osiguranja za sve, pa je tako „normalno“ da nekih pedesetak milijuna ljudi nema nikakvu zdravstvenu zaštitu (većina ne svojom voljom), a da se drugi nose kako znaju i umiju s mrežom nejasnih zdravstvenih planova, od kojih su mnogi parcijalni, a mnogi komercijalni (za profit). Isto je tako postalo normalno da se taj profit ostvaruje, ali zdravlje baš i ne, pa zemlja sve skupa plaća za zdravstvo po glavi stanovnika najviše od svih razvijenih zemalja, a dobiva najmanje (toliko o vjeri u to da je skupo dobro), te je i zdravlje i prosječna života dob ispod one u ostalim razvijenim zemljama. Pišući, dakle, iz prostora gdje bi, na primjer, jedna jaka javna ideja toga da je zdravlje osnovno ljudsko pravo mogla napraviti ogroman pomak (a te ideje nema, ili je bar još nema dovoljno jake da se može probiti do glasne javne podrške i političke akcije), čini mi se vrlo bitnim da se sama ideja i princip višeg obrazovanja - kao i zdravlja, kao i čistog okoliša, kao i dostupne i pitke vode, kao i javnog transporta, javnog prostora, minimalne egzistencijalne sigurnosti i dostojanstva – kao elemenata osnovnog ljudskog prava, a ne kupovne moći pojedinca, njeguje i jača. Jedino tako će ta ideja ne samo proraditi nego i ostati u opticaju.

S poštovanjem i uz topli pozdrav,

Gordana P. Crnković

nezavisni-apuri @ 13:22 |Komentiraj | Komentari: 0

Dekanovo javno pozivanje studenata da se priključe plenumu i izjasne svoje mišljenje o blokadi nije djelovalo. Objava na službenim stranicama fakulteta i slanje sms poruka svim studentima APURI očito ne predstavlja veliku važnost budućim umjetnicima.

Citiramo SMS poruke :

„POSTOVANI,POZIVAM VAS DA U PETAK PRISUSTVUJETE PLENUMU, A U SVEZI DALJNJE BLOKADE ! DEKAN APURI“ 14/05/2009

„POSTOVANI,PODSJECAMO VAS DA JE DANAS U 19 SATI PLENUM. DEKAN APURI“ 15/05/2009

Prvo su objašnjena pravila plenuma te dnevni red.

Pročitane su vijesti i stanje na fakultetima u Hrvatskoj, kratak osvrt na proteklih par tjedana na Akademiji.

Pregled izložbi i akcija – 5 do 12, Znanje nije roba (performans, Korzo), Potrubi za besplatno obrazovanje, Prosvjed (srijeda 13/05, Korzo).

Brojčano stanje potpisa na peticijama za besplatno obrazovanje na svim razinama iznosi oko 17 500 u Rijeci.

Najavljeno predavanje dr.sc. Dražena Šimleše sa Instituta Ivo Pilar u utorak u 15 sati, suteren – predavaona Bauhaus


Snimka Dossier.hr, HRT1, 7.05.2009 – tri dijela -


 Nakon obrazloženja i rasprave za što se mi borimo uslijedila su očitovanja studenata i profesora. Otvorena su pitanja legitimnosti i pravila plenuma te predloženo da samo studenti APURI donose odluke. Prijedlog je odbačen – smatra se da svatko ima pravo sudjelovati u kreiranju budućnosti.

Pitanje o alternativnim metodama blokade nakon žustre rasprave zaključeno je studentskim sindikatom, studentskim klubom te umrežavanjem sa cijelim svijetom nakon prekida blokade. Cilj je poboljšanje kvalitete obrazovanja i povezivanje unutar ustanova, sveučilišta, države...

Izglasana je blokada i nakon toga određeni koordinatori.

Izglasan je prijedlog da se preda prijedlog za ministrovu ostavku.

nezavisni-apuri @ 11:31 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare